O Općini

O OPĆINI

OPĆE INFORMACIJE

tinjan

Općina Tinjan nalazi se u centralnom dijelu središnje Istre, na prostoru zapadne strane Drage, ukupne površine od 53,94 Km2, 1684 stanovnika 2011. g. te gustoćom od 31 st/km2. Graniči sa Gradom Pazinom i Općinom Sveti Petar u Šumi istočno, južno s Općinom Žminj i Kanfanar, zapadno sa općinama Sv. Lovreč Pazenatički, Višnjan i Gradom Porečom te sjeverno s Općinom Karojba.

Osnovana je konstituiranjem Vijeća Općine Tinjan dana 15. travnja 1993., a temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 90/92).

U sastavu Općine Tinjan nalaze se naselja Brečevići, Brčići, Jakovici, Kringa, Muntrilj, Radetići, Tinjan i Žužići.

tinjan

Tinjan ponosno čuva svoju povijest i tradiciju, bilo da je riječ o simbolima ovog kraja, kamenom suhozidu i lokvama te kosirima i rankunima, folklornom i graditeljskom nasljeđu, predaji i legendama ili pak o vrhunskim gastronomskim delicijama poput istarskog pršuta.

Za očuvanje tradicije proizvodnje vrhunskog pršuta na Tinjanštini danas je zaslužno nekoliko registriranih pršutana, a 2006. godine Tinjan je proglašen Općinom istarskog pršuta. Još jedna znakovita tradicija ovoga kraja je kovački zanat. Tinjanski kosiri nadaleko su poznati, pa tijekom raznih manifestacija u Tinjanu organiziramo smotre kosira i drugih kovačkih proizvoda kovača iz cijele Istre.

Manifestacije

Općina Tinjan svake godine održava čitav niz kulturnih, sportskih i zabavnih događaja, među kojima su najznačajniji:

  1. 22.ožujak - Dan vode
  2. 08. svibanj - Dan Općine Tinjan
  3. 15. kolovoz - Sveta Marija Velika Kringa
  4. 16. kolovoz - Rokova Muntrilj
  5. Treći vikend u listopadu - ISAP – Internacionalni sajam pršuta Tinjan

POVIJEST TINJANA

tinjan

Tinjan je nekada bio gradić na granici opkoljen bedemima i kulama, danas mjesto sa vrlo izraženim šarmom, gdje se tradicija i povijest ponosno iskazuju.

Smješten je iznad vječno zelene Drage, u čijoj ljepoti možemo uživati sa tinjanskog vidikovca ispod starih ladonja sjedeći na kamenim stolicama, onako kako su to stoljećima činili njegovi preci.

U rimsko je doba tadašnji Attinianum čuvao granice porečkog agera prema nedovoljno romaniziranoj unutrašnjosti Istarskog poluotoka i nadzirao prometnicu prema Tarsatici.

Njegova stara jezgra ostala je ista još od srednjeg vijeka. Najstarija kuća, danas obnovljena, datira iz 1442.godine, simboli na kućama kao što su kosir i rankun, ponosno ističu nekadašnja zanimanja njenih vlasnika, Atilina glava na dvorišnom ulazu kuće iz 16. stoljeća svjedoči o bogatom nasljeđu Tinjanštine, županov stol je svjedok mnogih odluka, dok mnoge predaje, kao ona o otimanju tinjanskih žena i prisilnih ženidba za otimače, još uvijek se prenose na današnje naraštaje.

Srednjovjekovna lokalna vlast, sa županom na čelu, odlučivala je o svim važnim pitanjima. Izbor župana vršen je na vrlo poseban način: za županskim stolom, kamenim stolom koji postoji još uvijek, u hladu ladonje, posjeli bi se „kandidati“, tada bi u malu rupu u sredini stola stavili buhu, svoje duge brade bi također stavili na stol i čekali u čiju će bradu uskočiti buha. Onaj čija je brada prva „počašćena“ buhinim skokom, postao bi župan.

U srednjem vijeku postaje jedan od oslonaca pazinskih posjeda Majnarda Črnogradskog te zajedno s Pazinskim kaštelom, ženidbenom vezom, dospijeva u vlast Goričkih grofova.

Njima je tinjanska utvrda čuvala često napadanu zapadnu granicu prema posjedima Akvilejskog patrijarha, baš kao što je od 1374. godine pa sve do dolaska Napoleona svojim novim vlasnicima, carskoj obitelji Habsburg, čuvala vruću granicu Pazinske grofovije prema posjedima Venecije. Iako smješten na granici, Tinjan nije bio tek obična utvrda, već se od 1578. godine naziva – gradom.

ZAŠTITA OKOLIŠA

Općina Tinjan vodi računa od očuvanju svog okoliša i održivom razvoju

razvoj
razvoj