Općina Kultura

KULTURA

Naše folklorno nasljeđe pečat je općine Tinjan, a Kumpanija Kosirići entuzijastično se brine o ovoj kulturnoj vrijednosti. Svakoga ljeta, ispod naše ladonje, upriličujemo već prepoznatljivu manifestaciju s filmskim i glazbenim večerima, radionicama, izložbama... Osobito smo ponosni na zavičajnu zbirku Enriko Depera, slikoviti kolaž naše tradicije i života u ovim krajevima.

Pod krošnjom ladonje oživljavamo našu bogatu kulturu i povijest Podnaslov: Svi zajedno čuvamo stare zanate, folklorno nasljeđe i tradiciju predaka tinjanskog kraja

Gradić nekad opkoljen bedemima i kulama, danas je mjesto sa vrlo izraženim šarmom, gdje se tradicija i povijest ponosno iskazuju. Smješten iznad vječno zelene Drage, u čijoj ljepoti možemo uživati sa tinjanskog vidikovca ispod starih ladonja sjedeći na kamenim stolicama, onako kako su to stoljećima činili njegovi preci. Njegova stara jezgra ostala je ista još od srednjeg vijeka. Najstarija kuća, danas obnovljena, datira iz 1442. godine, simboli na kućama kao što su kosir i rankun, ponosno ističu nekadašnja zanimanja njenih vlasnika, Atilina glava na dvorišnom ulazu kuće iz 16. stoljeća svjedoči o bogatom nasljeđu Tinjanštine, županski stol je svjedok mnogih odluka, dok brojne predaje, kao ona o otimanju tinjanskih žena i prisilnih ženidba za otimače, još uvijek se prenose na današnje naraštaje. Stanovnici Tinjana bili su poznati kao vrlo dobri kovači čemu danas svjedoče simboli kosirića i godine gradnje uklesani na pročeljima starih kuća, od kojih najstarija datira iz 1442. godine. Tradicija kovača se održala do danas u Tinjanu i njegovoj okolici.

Manifestacija ''Počini spod ladonje''

Drvo ladonje u istarskoj tradiciji ima golemo i važno značenje. Ispod njegove bogate krošnje ljudi bi svakodnevno sjeli, odmarali od napornog rada i kroz razgovor donosili važne odluke za napredak zajednice. Ladonja je srce i duša istarskog naroda, a današnje generacije svako ovo drvo cijeno kao važno mjesto njihovih predaka gdje se pisala povijest, svakodnevni život. Tijekom ljetnih mjeseci ispod tinjanskih ladonja odvijaju se kulturno – zabavna događanja koja u starogradskoj jezgri bude predivnu kulisu usnulog starog grada, njegovu povijest i legende, a sve kroz filmske večeri, interaktivne radionice, izložbe, koncerte. Na taj način stvara se veza ljudi, vremena, prostora i događaja.

Europski suhozid

U cilju očuvanja graditeljske baštine svog područja Općina Tinjan pokrenula je akciju zaštite istarskog suhozida kroz projekt „Europski suhozid“ na način da se obnavlja postojeći suhozid na dionici KringaTinjan u duljini od 4 km, a svaki „graditelj dobiva certifikat kojim se potvrđuje da je sudjelovao u obnovi i izgradnji suhozida. Na taj način stvara se osjećaj pripadanja baštini i angažmana u njezinu očuvanju. Kako bi se ''Europski suhozid'' još više približio zaljubljenicima u baštinu, uz suhozid je uređena biciklističko-pješačka staza.


Udruge u kulturi

Kumpanija Kosirići Tinjan čuva folklornu tradiciju

tradiciju Kumpaniju Kosirići Tinjan osnovala je 2006.godine nekolicina entuzijasta, zaljubljenika u folklor. S vremenom je prerasla u prepoznatljivo zaštitno ime Općine Tinjan u području očuvanja nematerijalne kulturne baštine i temu okupljanja svih generacija. Rad udruge obuhvaća organizacija redovitih plesnih, sviračkih i drugih radionica, manifestacija, priredbi, izložbi i raznih kulturnih događanja u Tinjanu, ali i razna gostovanja i susrete izvan regionalnih granica, čime se promovira baština tinjanskog kraja.

Cilj je kroz te aktivnosti preventivno utjecati na pravilan razvoj mladih našeg kraja. Udruga broji sedamdesetak aktivnih članova životne u dobi od pet do pedeset pet godina .

Djeluje u četiri skupine: vokalna, plesna seniori, plesna juniori i sviračka skupina na tradicionalnim istarskim instrumentima.
Već 12 godina udruga organizira Večer folklora ''Kumpanija Kosirići i Gosti'' koja se održava na dan Općine Tinjan, a okuplja folklorna društva iz svih područja Republike Hrvatske i izvan njezinih granica.

Kontakt

KUMPANIJA KOSIRIĆI TINJAN

Tinjan 2
52444 TINJAN

predsjednica Ivana Šušnjar
091 7925274
e-mail: kumpanija.kosirici@gmail.com
www.kosirici-folklor.hr


Zavičajna zbirka Enriko Depiera

Zbirka koju je godinama sakupljao, i naposlijetku svojim Tinjancima poklonio sumještanin Enriko Depiera, otvorena je 2013. godine. Autor je izložio nekoliko tisuća predmeta vezanih uz život i rad davnih pokoljenja Tinjanštine podijeljenih u cjeline: Prošlost Tinjana (od 1500 g. pa do danas), Upravni sustav, Narodna svijest, Vjera, Školstvo, Gospodarstvo, Narodno stvaralaštvo (usmeno narodno blago, pisano stvaralaštvo, kanat, putopisi), Obrti i narodna umjetnost (narodne nošnje, tkanje i vezenje, obrada kamena, oblikovanje željeza, drvodjelstvo i rezbarenje, kuhanje, kruh i kolači), Tradicije i običaji (Pust, Korizma, Uskrs, Božić, vjenčanje, lov i igre), Znameniti ljudi, Stare fotografije od 1860-1920. g., (600 komada), Promet (razglednice Tinjana, PTT promet, ceste, kočije, željeznica, bicikli, auti i autobusi), Umjetnost (slikarstvo, draguljarstvo, domaća primitivna umjetnost, kiparstvo, bakrorezi, bakropisi i litografije), Flora i fauna , Razni alati, Razne isprave, Grbovi, Stari recepti ljekovitih biljaka (XVI st.). Zbirka je otvorena po najavi.

Kontakt

Udruga Zavičajna zbirka Enriko Depiera
Predsjednik udruge. Ivan Smoljan 091 7621174
Članica udruge: Nina Brečević 091 9417446


TRADICIJA I ZANATI

I nekad, i sad, kosir je nezamjenjivo oruđe istarskog čovjeka

Ljudi su u ovim krajevima oduvijek bili vrijedni. U pauzama od napornog rada orili su se veselje i smijeh kada bi se svi okupili na pljočkanju. Ovu starinsku igru s kamenjem ne prepuštamo zaboravu, a naši pljočkari natječu se i osvajaju nagrade. Na isti način njegujemo i stare zanate, osobito izradu kosira, oruđa neizmjerne vrijednosti za sve Istrijane.

Područje Općine Tinjan ima bogato kulturno i povijesno nasljeđe, a očuvanje tradicije ovdje je imperativ i način života svih naših stanovnika. U starim povijesnim jezgrama Tinjana, Kringe i Muntrilja svaki posjetitelj može vidjeti brojne znamenitosti, a svako naselje i zaseok tradicionalno obiluju brojnim pričama i anegdotama.

Kosir kao zaštitini znak tinjanskog kraja

Izrada kosira jedan je od najprepoznatljivijih starih zanata ovoga kraja, a činimo sve kako bi kosir, i u ovim modernim vremenima, i dalje imao svoje mjesto, onako kako zaslužuje. Stoga se već dugi niz godina, u suradnji sa udrugom Kumpanija Kosirići,organizira izložba kosira, kao i radionice izrade kosira čija je svrha edukacija mladih naraštaja.

Kosir je zaštitni znak ovoga područja te se i danas, baš kao i u davnoj prošlosti, koristi kao višenamjensko oruđe. Bez kosira su nekada bili nezamislivi poljoprivredni radovi, a ovaj je alat i dalje našim ljudima nezamjenjiv. Tradicijska važnost kosira je u centralnoj Istri dignuta na takav nivo da čini i dio grba općine Tinjan. Često se mala kromirana maketa kosira može naći kao privjesak u trgovinama izvornog istarskog suvenira.

Pljočkanje – igra naših predaka

Očuvanje tradicije jedna nam je od važnijih zadaća, pa dođete li u naše krajeve, moći ćete vidjeti ljude kako se pljočkaju. Po starinski, “z groton”. Iza zanimljivog naziva pljočkanje krije se zabavna igra naših predaka, pomalo nalik boćanju. U ovoj pučkoj igri, koju prenosimo s generacije na generaciju, manjim ravnim kamenjem veličine dlana (pljočkama) gađa se veliki kamen (grota) udaljen nekoliko metara. Svaki igrač ima svoju pljočku, a pobjednik je onaj koji je baci najbliže groti. Tinjanske pljočkare globalizacija i moderni trendovi nisu omeli u njihovoj ideji da i dalje čuvaju tradiciju, pa igraju isključivo s kamenim pljočkama. I tako više od 20 godina. Začetnicima očuvanja pljočkanja, čiji je cilj ovu starinsku igru spasiti od zaborava, zahvaljujemo na entuzijazmu, a o koliko važnom tradicijskom nasljeđu je riječ, govori i činjenica da je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2016. godine uvrstilo pljočkanje u popis nematerijalnih kulturnih dobara. Pogled na pljočkanje daje pravu sliku kako su se nekada, u pauzama od seoskog života i rada, opuštali i zabavljali naši bake i djedovi. Na raznim sportskim manifestacijama pljočkari pokazuju svoje umijeće i osvajaju prva mjesta, a redovito sudjeluju na općinskim feštama te organizaciji ISAP-a.

Legenda o Juri Grandu

Jure Grando, Vampir iz Kringe

Johann Weikard Valvasor je u svom čuvenom djelu "Slava vojvodine Kranjske" objavljenom 1698. godine opisao slučaj eliminacije vampira u Kringi. Kratko prepričano: mještanin Kringe Jure Grando umro je 1656. godine, ali je iste noći počeo ustajati iz groba i terorizirati mjesto, što je potrajalo punih 16 godina. U tim noćnim pohodima Jure Grando bi obilazio mjesto i lupao na vrata nekih kuća, a u tim bi kućama ubrzo netko umro. Također, svake noći posjećivao je svoju udovicu i prisiljavao je na "izvršavanje bračnih dužnosti". Naposljetku, 1672. godine, župan Kringe Miho Radetić okupio je grupu od devet ljudi koja je noću iskopala Grandov grob, u njemu našla potpuno očuvano tijelo s rumenim i nacerenim licem; nakon neuspješnog probadanja glogovim kolcem, odsjekli su mu glavu i tako ga eliminirali; od toga dana Jure Grando više nije ustajao iz groba i više nikog nije terorizirao., a kroz legendu je poznat kao najstariji imenom i prezimenom identificirani vampir u Europi, možda i u svijetu

Danas mnogo ljudi ciljano dolazi u Kringu kako bi prošetali mjestom gdje je nekada živio slavni vampir, a u lokalnom kafiću može se popiti i vampirski koktel. Jedan od mještana otvorio je i muzej posvećen vampiru iz Kringe, a muzej se otvara i obilazi po dogovoru.

Legenda o Juri Grandu i danas živi, pa dok neki vjeruju kako je njegov lik samo proizvod fikcije, drugi se zaklinju da je postojao. Neki čak vjeruju da je živio u staroj stanciji nadomak Kringe od koje su danas ostale samo ruševine.

razvoj
razvoj